Lokal
Remitido

E ta algu ku ta pasa tur tempu pero den pandemia i awor aki e ta mas intensivo.
Djis pensa riba Venezuela i Afrika ku ta paisnan ku ta riku na kuminda i ta pasa hamber.
Paisnan poderoso/grandi ku ke dominá un pais ta sòru pa dominá lokual e pais ta produsí i dominá nan enseñansa. E pais poderoso ta sòru pa e kuminda no yega manera e mester yega serka e pueblo.
E pais poderoso ta sòru pa un manera of otro hisa e preis di kuminda of hasi esaki skars.
Un biaha mas wak Venezuela i Afrika.
Tin diferente faktor ku ta keda usa pa paisnan poderoso pa dominá otro pais na momento ku e pais poderoso mester ekonómikamente di e otro pais i asina pa hasi e pais pober.
Aki bo ta mira bon kla ku paisnan pober tin mas rekurso ku paisnan ku tin ménos rekurso ku nan.
Pero e echo ta ku e pais poderoso ta trese desunion den e pais ku rekurso pa asina por dominá esaki i saka benefisio.
Na Kòrsou pa por dominá a kuminsá sòru pa por tin lanthùis i laga katibu planta pa por kome i duna e katibunan ku ta yega for di Afrika pa bai vindishi den Punda kuminda.
Einan a kuminsá dominá e parti di kuminda i e enseñansa ta duna òrdu di lokual mester pasa pues bo no tin bo propio opinion.
Esaki tabata prinsipio di sklabitut.
Despues di basta lucha entre otro “Tula” a duna un tiki libertat pero a sòru pa frater i sùrnan duna lès na skol i hinka den kabes ku esaki ta e enseñansa adekuá i perfekto ku te dia di awe tin hende ta pensa ku frater i sùrnan ta surnan santu di shelu.
Pero tur esten a sòru pa e kuminda keda importá i a sòru pa eliminá e plantashon debí na importashon ta dominá e parti di kuminda pa e pueblo.
E pueblo ta pensa ku e mes no por produsí su propio kuminda.
Un wega sikológiko esaki ta.
I asina e mesun patronchi a keda desaroyá.
Pero di mes esaki no ta fásil pa ehekutá si bo no tin hende di e pueblo mes ku ta kere ku e pais poderoso ta hasiendo bon i nan ta sostené esaki.
E pais poderoso ta trese desunion.
Wak nos último elekshon kuantu partido tabata tin.
Esaki ta pone ku no por kue un direkshon.
Den pandemia a bini ku un wega tremendo sikológiko ku ta duna pakete di kuminda di Hulanda.
Esaki ta pone mayoria persona pensa ku nos ta dependé di Hulanda pa kome i ku Hulanda kier nos bon ku mesun derechi ku nan den Reino Hulandes lokual a keda demostrá ku No ta bèrdat.
Wak kiko ta pasando ku CHE i awor COHO. Gobiernu nan di tur mester partisipá den e manipulashon aki pa poder pero aktual tin un desaroyo interesante na Kòrsou paso NIUN hende ni partido MFK mes no por a pensa di a saka 9 asiento.
Pero Hulanda awor aki ta pone tur tipo di preshon i ta purba trese desunion den e gobiernu i parlamentu pa nan por logra nan meta.
PA TUR KLARIDAT MI NO TIN NADA KONTRA DI HULANDA. HULANDA TA HASI LOKUAL E TIN KU HASI PA E POR KEDA MANTENE SU PODER. PERO KARAMBA HOMBER TA KUANTU ANJA I ECHOSNANN TIN DI PASA I HENDE TIN DI SUFRI DEN POBRESA I KARESE DI ENSENJANSA PA NOS POR HABRI NOS WOWO?
E fenómeno aki ta pasa rònt mundu.
Wak kuantu e preis di gasolin a subi i wak kuantu kuminda a subi pa X motibu krea.
Problema No ta keda krea pa su mes pero ta hende ta inventá problema ku káos pa asina nan por logra nan meta!
Pa bo haña bon kuminda e ta mas karu pa bo yunan haña mihó edukashon e ta kosta mas karu. Lokual ku gobiernu ta fasilitá den paisnan kapitalista ta e mas inferior pa e pueblo! tin hende ta kana na Kòrsou ku 200/ 500 mion riba nan kuenta sea na Kòrsou of den eksterior ku ta nan derechi.
Djis mi kier ilustrá ku tin SEN pero no ta laga bo yega na dje.
Djis wak kuantu trastorno bo ta pasa pa yega na un sèn fia na un banko komersial.
Wak kuantu bo tin ku lucha pa por yega na un trabou.
Ku ta paga un suèldu mínimo.
Pero e komersiante ta bisa bo e no por hisa esaki paso gobiernu ta batié ku belasting. Gobiernu ta krea un perspektiva ku kobramentu di impuesto ta salbashon di un pais i no ta invertí den enseñansa mihó bisa edukashon. No ta stimulá pa kada siudadano nan Kòrsou tin un mentalidat INDEPENDIENTE pero ta keda stimulá pa baha na rudia baha kabes habri man pidi Hulanda sèn i krea e pensamentu ku ta nos MES falta.
LANTA FOR DI SONJO. Tur nos profeshonal nan ta mancha nan ku e famoso nòmber korupto i algun di nan ta keda husa komo bomba i algun di nan ta gana poko plaka i ta bira golos.
Lokual mi a splika kaba pone nos kontra otro.
Esaki no ta bai pa rasa Ni religion pero pa e forsa di dominio ku tin riba Kòrsou.
Richeron Balentien Niet Te Stoppennn
Lokal
Wowo di mundu ta dirigí riba Karnaval di Kòrsou

WILLEMSTAD – Tin hopi interes di bishitantenan di eksterior pa karnaval di Kòrsou.Tin hopi turista ta riba nos isla i representantenan turistiko i tambe prensa internashonal ta na kantidat grandi pa kubri nos karnaval. Muryad de Bruin, direktor di Ofisina di Turismo a bisa ku CTB ta hopi kontentu pa tin karnaval bèk den su gloria kompleto manera e tabata semper. Prinsipalmente for di den region, entre otro Surnam, tin hopi turista na Kòrsou pa gosa di karnaval.
Pa motibu di Covid-19, ultimo dos aña, no por a organisa karnaval na di Kòrsou,. fisina di Turismo a prepara hopi bon pa e regreso di e fiesta grandi aki. Henter e siman aki, media internashonal ta di bishita na Kòrsou pa kubri e paradanan di karnaval, prinsipalmente esun grandi ku tuma luga mañan. Di e manera aki i ta mustra mundu tambe kon bunita nos karnaval ta.
De Bruin a bisa ku di tur e merkadonan di Korsou, tin representante turistiko e siman akin a Korsou. Ta trata di entre otro Hulanda, Colombia, Ecuador, Surnam, Merka i Republika Dominikana, ‘Nan ta kubri nos karnaval i dun’e e atenshon den publisidat internashonalmente’.
Henter e siman aki personal di e departamentu di produkto di CTB i ‘destination services’ ta riba kaya, pa host huntu ku ‘influencersnan’, i medionan di komunikashon. CTB ta guia i perkura pa e miho parti di Korsou ta bisto riba nan publikashonnan.
KONSIENTISA
Tambe komo ofisina di Turismo ta dedika atenshon na konsientisashon lokal. E direktor di CTB a a menshona ku durante di temporada di karnaval, ta konsientisa pa tene nos isla limpi. Esaki ta ta un kampaña ku ta tuma luga hopi luna kaba. E konsientisashon ta ku mester tene Kòrsou dushi i limpi. Den temporada di Karnaval, Ofisina di Turismo ta keda pone atenshon riba e asuntu aki, pa logra ku nos komo País, ta un país limpi pa nos mes pero tambe pa e bishitantenan.
CHATA tambe ta hopi kontentu ku karnaval ta bek, pasobra esaki ta hopi positivo pa e okupashon di e hotelnan i otro negoshinan ku ta relata na turismo.
Hans Slier, presidente di CHATA a bisa ku e okupashon dje hotelnan den e temporada aki ta hopi bon. Ademas, asina Slier ta bisa, eventonan manera karnaval ta no solamente ta hopi bon pa turismo pero tambe pa Kòrsou mes. Karnaval i otro festivalnan manera Jazz i Blues Fesitval, ta pone Korsou riba mapa internashonal loke ta hopi bon.
Lokal
Análisis di krímennan di impakto haltu

WILLEMSTAD – Den e periodo di 23 yanüari 2023 pa 30 yanüari 2023, polis a registrá i a analisá e siguiente aktividatnan kriminal.
Atrako
Kantidat: 5
Orario: entre 02.51’or. – 06.51’or. / 11.26’or. – 23.13’or. Sitio: Jan Noorduynweg, Dein, Pietermaai, Kanga, Mahuma.
Ladronisia di
vehíkulo
Kantidat: 4
Orario: entre 23.00’or. – 05.00’or.
Sitio: Marie Pampoen (2x), Pietermaai, Otrobanda.
Kiebro den kas
Kantidat: 8
Orario: entre 11.00’or. – 15.00’or.
Sitio: Pannekoek, Hoendenberg, Mahuma (2x), Rooi Catootje, Koraal Partier, Suffisantdorp, Julianadorp.
Partikularidat: Dor di kibra porta dilanti (mayoria).
Kiebro den negoshi
Kantidat: 3
Orario: entre di 00.00’or. – 05.00’or.
Sitio: Fokkerweg, Caracasbaaiweg, Souax West. Partikularidat: Dor di kibra dak i kandal (mayoria).
Kiebro den /na outo
Kantidat: 11
Orario: alrededor di 11.00’or. – 14.00’or / 23.00’or. – 05.00’or
Sitio: Caracasbaai, Noordkust, Otrobanda, Sabana bij Wespunt (3x), St. Wilibrordus, Habaai, Vredenberg Bij Kenchan(2x), Wespunt.
Partikularidat: Dor di kibra glas patras i bai ku piesa di outo(mayoria).
Violensia relashonal
Kantidat: 15
Orario: entre 00.00’or. – 03.00’or
Sitio: Otrobanda, Sucasa, Bonam, Oude Water, Marie Pampoen, Koraal Specht, Buena Vista, Monchi, Vredeberg bij Sta. Maria, Punda, Sta. Cruz, Jonisberg, West Groot St. Joris, Zuid Abrahamsz, Noord Zapateer.
Lokal
JCI Dutch Caribbean a elegí i instalá su direktiva nobo

WILLEMSTAD – JCI Dutch Caribbean lo kier informa ku a elegí i instalá su direktiva nobo pa e aña 2023. Sigun e presidente nobo di JCI Dutch Caribbean durante di e aña 2023 e organisashon lo proveé oportunidatnan pa desaroyo di liderzgo i empodera miembronan pa krea impaktonan positive den nos komunidat. Pues, pa e motibu aki e lema prinsipal di 2023 ta ‘Step Up’.
Junior Chamber International (JCI) su filosofia di ‘one year to lead’ tin e enfoke pa duna hendenan entre 18 pa 40 aña oportunidat di haña eksperensia den posishonnan di liderazgo.
JCI Dutch Caribbean su direktiva pa aña 2023 ta konsistí di e di 62 Presidente Shakira Sedney – Albertoe, ku asistensha di Sekretaria Jacqueline Candelaria, Tesorero Alasha Tejeda, Vise Presidente Ehekutivo Aldimir Vrutaal, Vise Presidente Sulmahine Penza – Kwidama, Vise Presidente Richards Martina, Asesor Legal General Vanessa Overman i Presidente Saliente Sulin S.F. Passial.
JCI ta un organisashon global di lidernan entre 18 pa 40 aña ku ta transformá hóbennan pashoná den lidernan kapabel pa medio di training, proyektonan, eventonan i programanan. JCI Dutch Caribbean ta konsistí di 5 organisashon lokal. Na Kòrsou, JCI Creative Leaders in Curaçao (CLIC), JCI Involvement Of Banda Ariba Curaçao (IOBA Curaçao) i JCI Willemstad. Na Aruba: JCI Young Active Leaders Aruba (YALA). Na Sint Maarten: JCI SXM A.C.T.I.O.N (Aspiring Change To Impact Our Nation).
Si bo ta interesá di desaroyá bo abilidatnan di liderazgo miéntras bo ta krea impaktonan positivo den bo komunidat, tuma kontakto ku JCI Dutch Caribbean libramente na dutchcaribbean@jci.cc.
Pa mas informashon di JCI general bishita www.juniorchamber.international.
Sigui nos riba Facebook, Instagram, LinkedIn @jcidutchcaribbean pa e último informashonnan di JCI Dutch Caribbean su aktividatnan.