Connect with us

Lokal

Dios todopoderoso spar Kòrsou

Published

on

E gran mayoria siudadano di e isla aki ke laga parse ku e problema mas grandi di e komunidat kurasoleño ta falta di plaka. Kontinuamente ta opservá ku no tin plaka pa gobernashon di kalidat i di nivel riba e teritorio aki, loke segun nan ta e kousantenan di pobresa, mizeria, deterioro sosial etcetera, pues pa falta di plaka. Pero en realidat nos problemanan ta mas serio i pa gran parti e problemanan tin di haber ku nos estado mental korumpí. Konstantemente ta manda riba e pueblo aki notisia i informenan sumamente negativo ku tin un efekto devastador riba e totalidat. Ta yena miembronan di e komunidat aki solamente ku notisianan teribel di konflikto, atrakonan armá i aksidentenan teribel. Enfin, un ola di maldat ta plama den e komunidat aki di manera ku no tin nada di pensa riba dje sino ta puru sufrimentu, angustia i frakaso. Nos tur ta bib’é i huntu nos ta sufri. Ta di índole mental gran mayoria di nos problemanan ta di manera ku kasi no ta posibel skohe un direkshon di desaroyo saludabel, pasobra nos ta keda tené rehen den konstante krímen i kriminalidat. Algun siman pasá mi a tuma nota di ekspreshonnan di algun hóben kendenan a tuma e kurashi pa mustra ku tur esaki ta danki na un kultura di polítika sumamente agresivo i violento, samsam ku gobernashon i periodismo di mesun estilo fatalista i demotivante. Di otro banda mundu kompletu ta papiando i ta diskutí ku tur seriedat riba e konsekuensianan di Covid 19 i esfuersonan kontinuo ta keda hasí pa pueblonan di mundu sali rekuperá for di e efektonan di Covid 19. Si Kòrsou no ke keda atras, si nos no ke ta un pueblo ku ta bai sukumbí pa inhustisia sosial, pobresa i krímen, nos mester pone mannan na obra awó, awó! Mester analisá kiko ta pasando ku e komunidat di Kòrsou, pa sa na unda nos problemanan mayor ta sinta, anto di kua manera por resolvé nan. E tema ku e hóbennan aki a trese padilanti, esta e sistema di indoktriná nos hendenan ku maldat, enbèrdat ta un faktor ku mester tuma na serio. Kòrsou mester kue e toro tene na su kachu, sòru pa polítika, gobernashon i periodismo no sigui hasi mas daño. Rabia, odio i desgustu no mester keda fomentá den kurason di nos hendenan, pasobra al final e efektonan ta teribel. Boso ta kòrda kon sekuestro di hende na sierto momento a lanta kabes den Kòrsou? Kon maltrato di hende grandi a bin ta tuma lugá ku frekuensia, likidashonnan teribel entre gèngnan kriminal? Tantu pa loke ta trata polítika, gobernashon komo periodismo énfasis mester ta konsentrá riba edukashon, formashon i emansipashon di nos pueblo pa kontribuí na elevashon spiritual i mental di e komunidat di Kòrsou. E transformashon tan nesesario i ku rápidamente mester tuma lugá den Kòrsou, no ta nada fásil, pasobra muchu tempu a laga kosnan sali kompletamente for di man, hasiendo mal uzo di nesesidat, emoshon i falta di konosementu di nos hendenan. Den nos komunidat lamentablemente tin forsanan malisioso ku a tuma over i si nos no sera kabes huntu, krímen teribel lo bin dominá den poko tempu. Mester dobla nos rudianan pidi Dios Tata Todopoderoso forsa i sabiduria pa salba polítika, gobernashon i periodismo di Kòrsou. No laga nos sigui bai mas patras, sino laga sentido di hustisia, amor i rèspèt prevalesé. Netamente hasiendo uzo di e krísis Covid 19 tin tur oportunidat pa pone kosnan na òrdu i sòru pa Kòrsou por sigui un ruta sano ku ta e fuente di felisidat i prosperidat di su hendenan.

This content is exclusive for members

Register or login to unlock this article

Continue Reading

Lokal

Wowo di mundu ta dirigí riba Karnaval di Kòrsou

Published

on

By

WILLEMSTAD – Tin hopi interes di bishitantenan di eksterior pa karnaval di Kòrsou.Tin hopi turista ta riba nos isla i representantenan turistiko i tambe prensa internashonal ta na kantidat grandi pa kubri nos karnaval. Muryad de Bruin, direktor di Ofisina di Turismo a bisa ku CTB ta hopi kontentu pa tin karnaval bèk den su gloria kompleto manera e tabata semper. Prinsipalmente for di den region, entre otro Surnam, tin hopi turista na Kòrsou pa gosa di karnaval.
Pa motibu di Covid-19, ultimo dos aña, no por a organisa karnaval na di Kòrsou,. fisina di Turismo a prepara hopi bon pa e regreso di e fiesta grandi aki. Henter e siman aki, media internashonal ta di bishita na Kòrsou pa kubri e paradanan di karnaval, prinsipalmente esun grandi ku tuma luga mañan. Di e manera aki i ta mustra mundu tambe kon bunita nos karnaval ta.
De Bruin a bisa ku di tur e merkadonan di Korsou, tin representante turistiko e siman akin a Korsou. Ta trata di entre otro Hulanda, Colombia, Ecuador, Surnam, Merka i Republika Dominikana, ‘Nan ta kubri nos karnaval i dun’e e atenshon den publisidat internashonalmente’.
Henter e siman aki personal di e departamentu di produkto di CTB i ‘destination services’ ta riba kaya, pa host huntu ku ‘influencersnan’, i medionan di komunikashon. CTB ta guia i perkura pa e miho parti di Korsou ta bisto riba nan publikashonnan.

KONSIENTISA
Tambe komo ofisina di Turismo ta dedika atenshon na konsientisashon lokal. E direktor di CTB a a menshona ku durante di temporada di karnaval, ta konsientisa pa tene nos isla limpi. Esaki ta ta un kampaña ku ta tuma luga hopi luna kaba. E konsientisashon ta ku mester tene Kòrsou dushi i limpi. Den temporada di Karnaval, Ofisina di Turismo ta keda pone atenshon riba e asuntu aki, pa logra ku nos komo País, ta un país limpi pa nos mes pero tambe pa e bishitantenan.
CHATA tambe ta hopi kontentu ku karnaval ta bek, pasobra esaki ta hopi positivo pa e okupashon di e hotelnan i otro negoshinan ku ta relata na turismo.
Hans Slier, presidente di CHATA a bisa ku e okupashon dje hotelnan den e temporada aki ta hopi bon. Ademas, asina Slier ta bisa, eventonan manera karnaval ta no solamente ta hopi bon pa turismo pero tambe pa Kòrsou mes. Karnaval i otro festivalnan manera Jazz i Blues Fesitval, ta pone Korsou riba mapa internashonal loke ta hopi bon.

Continue Reading

Lokal

Análisis di krímennan di impakto haltu

Published

on

By

WILLEMSTAD – Den e periodo di 23 yanüari 2023 pa 30 yanüari 2023, polis a registrá i a analisá e siguiente aktividatnan kriminal.

Atrako
Kantidat: 5
Orario: entre 02.51’or. – 06.51’or. / 11.26’or. – 23.13’or. Sitio: Jan Noorduynweg, Dein, Pietermaai, Kanga, Mahuma.

Ladronisia di
vehíkulo
Kantidat: 4
Orario: entre 23.00’or. – 05.00’or.
Sitio: Marie Pampoen (2x), Pietermaai, Otrobanda.

Kiebro den kas
Kantidat: 8
Orario: entre 11.00’or. – 15.00’or.
Sitio: Pannekoek, Hoendenberg, Mahuma (2x), Rooi Catootje, Koraal Partier, Suffisantdorp, Julianadorp.
Partikularidat: Dor di kibra porta dilanti (mayoria).

Kiebro den negoshi
Kantidat: 3
Orario: entre di 00.00’or. – 05.00’or.
Sitio: Fokkerweg, Caracasbaaiweg, Souax West. Partikularidat: Dor di kibra dak i kandal (mayoria).
Kiebro den /na outo
Kantidat: 11
Orario: alrededor di 11.00’or. – 14.00’or / 23.00’or. – 05.00’or
Sitio: Caracasbaai, Noordkust, Otrobanda, Sabana bij Wespunt (3x), St. Wilibrordus, Habaai, Vredenberg Bij Kenchan(2x), Wespunt.
Partikularidat: Dor di kibra glas patras i bai ku piesa di outo(mayoria).

Violensia relashonal
Kantidat: 15

Orario: entre 00.00’or. – 03.00’or
Sitio: Otrobanda, Sucasa, Bonam, Oude Water, Marie Pampoen, Koraal Specht, Buena Vista, Monchi, Vredeberg bij Sta. Maria, Punda, Sta. Cruz, Jonisberg, West Groot St. Joris, Zuid Abrahamsz, Noord Zapateer.

Continue Reading

Lokal

JCI Dutch Caribbean a elegí i instalá su direktiva nobo

Published

on

By

WILLEMSTAD – JCI Dutch Caribbean lo kier informa ku a elegí i instalá su direktiva nobo pa e aña 2023. Sigun e presidente nobo di JCI Dutch Caribbean durante di e aña 2023 e organisashon lo proveé oportunidatnan pa desaroyo di liderzgo i empodera miembronan pa krea impaktonan positive den nos komunidat. Pues, pa e motibu aki e lema prinsipal di 2023 ta ‘Step Up’.

Junior Chamber International (JCI) su filosofia di ‘one year to lead’ tin e enfoke pa duna hendenan entre 18 pa 40 aña oportunidat di haña eksperensia den posishonnan di liderazgo.
JCI Dutch Caribbean su direktiva pa aña 2023 ta konsistí di e di 62 Presidente Shakira Sedney – Albertoe, ku asistensha di Sekretaria Jacqueline Candelaria, Tesorero Alasha Tejeda, Vise Presidente Ehekutivo Aldimir Vrutaal, Vise Presidente Sulmahine Penza – Kwidama, Vise Presidente Richards Martina, Asesor Legal General Vanessa Overman i Presidente Saliente Sulin S.F. Passial.
JCI ta un organisashon global di lidernan entre 18 pa 40 aña ku ta transformá hóbennan pashoná den lidernan kapabel pa medio di training, proyektonan, eventonan i programanan. JCI Dutch Caribbean ta konsistí di 5 organisashon lokal. Na Kòrsou, JCI Creative Leaders in Curaçao (CLIC), JCI Involvement Of Banda Ariba Curaçao (IOBA Curaçao) i JCI Willemstad. Na Aruba: JCI Young Active Leaders Aruba (YALA). Na Sint Maarten: JCI SXM A.C.T.I.O.N (Aspiring Change To Impact Our Nation).
Si bo ta interesá di desaroyá bo abilidatnan di liderazgo miéntras bo ta krea impaktonan positivo den bo komunidat, tuma kontakto ku JCI Dutch Caribbean libramente na dutchcaribbean@jci.cc.
Pa mas informashon di JCI general bishita www.juniorchamber.international.
Sigui nos riba Facebook, Instagram, LinkedIn @jcidutchcaribbean pa e último informashonnan di JCI Dutch Caribbean su aktividatnan.

Continue Reading

Trending

This shows content of element who has id="data"

Subscribe to Nobo Online

Unique insights and analysis on the stories that matter to the world

I'm already a member, take me to login