Lokal
Gibi Bacilio na konferensia di mesa rondó na Hulanda: Awor sí Hulanda mester pidi pordon honesto Pa daño hasi durante eksklabitut…

WILLEMSTAD – E siman aki a tuma luga denTweede Kamer e di dos konferensia di mesa rondó, ku a trata e ròl ku Hulanda a hunga durante sklabitut; ki impakto esaki tabatin i tin riba e komunidat i kiko ta hasi pa repará esaki.
Gibi Bacilio i Suzy Camelia-Römer, na nòmber di Kòrsou a partisipa virtualmente na e konferensia.
Gibi Bacilio a bisa NOBO ku djaluna último tabatin e di dos Konferensia di mesa rondó tokante sklabitut, komèrsio di hende, den kua Hulanda a hunga un papel masha importante.
Hulanda a transportá mas ku 600 mil hende for di Afrika trese den Karibe, Sur Amerika, pa laga nan traha sin paga nan nada. A maltratá nan tambe, pa saka ganashi brutu for di nan.
Loke ku Hulanda a hasi, tabatin impakto riba nos hendenan antes, pero nos di awe tambe.
Bacilio: ‘’Awor nos ta bisa Hulanda tres kos: Rekonose e bèrdat; Pidi despensa i hasi reparashon’’. Den e reunion di djaluna, tur partisipante, Hulanda, e gruponan surnameo i e grupo di Karibe a duna nan punto di bista riba e rapòrt ku nan a traha riba i kiko nan ta pensa ku mester sosode awor.
Gibi Bacilio a skohe 3 punto, for dje 12 puntonan ku su grupo tabatin.
Ela papia riba esun di pordon, ku e ta haña ku awor si Hulanda mester stòp di skonde i pidi pordon.
Pero e mester ta un pordon honesto i sinsero. Esaki pa e krimen ku ela komete kontra di humanidat, durante di mas ku dos siglo.
E di dos punto ku Bacilio a elaborá riba dje, ta e hecho ku mester rehabilitá Tula, ku ta nos heroe nashonal.
Bacilio a bisa ku na 2010 nos a rehabilitá Tula huntu ku e otro luchadónan ku tabatin na Kòrsou na 1795.
‘I nos a pronunsiá i nombra Tula tambe hasta komo heroé nashonal.
Pero nos ta den un reino i bo no por tin un reino , kaminda ku ta menshoná Tula awor komo un heroé pero na e otro parti di Reino ketu bai tin Tula komo bandido, malechor i kriminal’.
HULANDA TAMBE
Bacilio ta eksigi ku Hulanda tambe ta rehabilitá Tula. ‘Ma mustra kon un hòmber ku ta lucha pa derecho humano, kon boso antepasadonan a kibra tur wesu den su kurpa’. Mester drecha esei tambe, segun Bacilio, dor di bisa despensa i ku e loke ku a pasa no mester a sosode, pasobra e tabata fout. Ounke ku e hendenan di aworaki no tabatei e tempu ei, Bacilio ta konsidera ku nan ta e asina yamá ‘rechtsopvolgers’ i ku nan mester bisa ku e hendenan di e tempu aya tabata fout.
Despues di rehabilitá Tula mester pone riba e pedestal ku e merese, banda di entre otro Nelson Mandela.
E di tres punto ku Gibi Bacilio a menshona durante dje konferensia di mesa rondó, tabata esun di dekolonisashon.
Te awe nos ta un kolonia mientras ku varios profesor di Derecho a kaba di hasi un investigashon ku ta mustra bon kla, ounke ku nan no ta bise duru ku ningun momentu Nashonnan Uni no a bai di akuerdo pa kita Kòrsou for di e lista di pais ku no tin gobernashon propio.
E ta referi na e manifesto di Nashonnan Uni, kapitulo 11, artikulo 73, ku Sint Maarten i Fundashon Kòrsou na kaminda pa libertat, ta lucha pe masha dia.
En realidat a baha Kòrsou for dje lista inkorektamente pasobra a gana Nashonnan Uni ku nos ta un pais soberano. Hulanda a hasi esei dor di pidi nan ku e no tin mester di duna reportaje mas di su kolonia. Pasobra ta diferente obligashon bo tin, ora ku bo tin un kolonia.
Un di nan, ta raportá kon kos ta bai ku bo kolonia.’
Hulanda a pidi nan pa kita esei for di dje’. Mester drecha e asuntu aki tambe, asina Gibi Bacilio ta enfatisá.
Lokal
Wowo di mundu ta dirigí riba Karnaval di Kòrsou

WILLEMSTAD – Tin hopi interes di bishitantenan di eksterior pa karnaval di Kòrsou.Tin hopi turista ta riba nos isla i representantenan turistiko i tambe prensa internashonal ta na kantidat grandi pa kubri nos karnaval. Muryad de Bruin, direktor di Ofisina di Turismo a bisa ku CTB ta hopi kontentu pa tin karnaval bèk den su gloria kompleto manera e tabata semper. Prinsipalmente for di den region, entre otro Surnam, tin hopi turista na Kòrsou pa gosa di karnaval.
Pa motibu di Covid-19, ultimo dos aña, no por a organisa karnaval na di Kòrsou,. fisina di Turismo a prepara hopi bon pa e regreso di e fiesta grandi aki. Henter e siman aki, media internashonal ta di bishita na Kòrsou pa kubri e paradanan di karnaval, prinsipalmente esun grandi ku tuma luga mañan. Di e manera aki i ta mustra mundu tambe kon bunita nos karnaval ta.
De Bruin a bisa ku di tur e merkadonan di Korsou, tin representante turistiko e siman akin a Korsou. Ta trata di entre otro Hulanda, Colombia, Ecuador, Surnam, Merka i Republika Dominikana, ‘Nan ta kubri nos karnaval i dun’e e atenshon den publisidat internashonalmente’.
Henter e siman aki personal di e departamentu di produkto di CTB i ‘destination services’ ta riba kaya, pa host huntu ku ‘influencersnan’, i medionan di komunikashon. CTB ta guia i perkura pa e miho parti di Korsou ta bisto riba nan publikashonnan.
KONSIENTISA
Tambe komo ofisina di Turismo ta dedika atenshon na konsientisashon lokal. E direktor di CTB a a menshona ku durante di temporada di karnaval, ta konsientisa pa tene nos isla limpi. Esaki ta ta un kampaña ku ta tuma luga hopi luna kaba. E konsientisashon ta ku mester tene Kòrsou dushi i limpi. Den temporada di Karnaval, Ofisina di Turismo ta keda pone atenshon riba e asuntu aki, pa logra ku nos komo País, ta un país limpi pa nos mes pero tambe pa e bishitantenan.
CHATA tambe ta hopi kontentu ku karnaval ta bek, pasobra esaki ta hopi positivo pa e okupashon di e hotelnan i otro negoshinan ku ta relata na turismo.
Hans Slier, presidente di CHATA a bisa ku e okupashon dje hotelnan den e temporada aki ta hopi bon. Ademas, asina Slier ta bisa, eventonan manera karnaval ta no solamente ta hopi bon pa turismo pero tambe pa Kòrsou mes. Karnaval i otro festivalnan manera Jazz i Blues Fesitval, ta pone Korsou riba mapa internashonal loke ta hopi bon.
Lokal
Análisis di krímennan di impakto haltu

WILLEMSTAD – Den e periodo di 23 yanüari 2023 pa 30 yanüari 2023, polis a registrá i a analisá e siguiente aktividatnan kriminal.
Atrako
Kantidat: 5
Orario: entre 02.51’or. – 06.51’or. / 11.26’or. – 23.13’or. Sitio: Jan Noorduynweg, Dein, Pietermaai, Kanga, Mahuma.
Ladronisia di
vehíkulo
Kantidat: 4
Orario: entre 23.00’or. – 05.00’or.
Sitio: Marie Pampoen (2x), Pietermaai, Otrobanda.
Kiebro den kas
Kantidat: 8
Orario: entre 11.00’or. – 15.00’or.
Sitio: Pannekoek, Hoendenberg, Mahuma (2x), Rooi Catootje, Koraal Partier, Suffisantdorp, Julianadorp.
Partikularidat: Dor di kibra porta dilanti (mayoria).
Kiebro den negoshi
Kantidat: 3
Orario: entre di 00.00’or. – 05.00’or.
Sitio: Fokkerweg, Caracasbaaiweg, Souax West. Partikularidat: Dor di kibra dak i kandal (mayoria).
Kiebro den /na outo
Kantidat: 11
Orario: alrededor di 11.00’or. – 14.00’or / 23.00’or. – 05.00’or
Sitio: Caracasbaai, Noordkust, Otrobanda, Sabana bij Wespunt (3x), St. Wilibrordus, Habaai, Vredenberg Bij Kenchan(2x), Wespunt.
Partikularidat: Dor di kibra glas patras i bai ku piesa di outo(mayoria).
Violensia relashonal
Kantidat: 15
Orario: entre 00.00’or. – 03.00’or
Sitio: Otrobanda, Sucasa, Bonam, Oude Water, Marie Pampoen, Koraal Specht, Buena Vista, Monchi, Vredeberg bij Sta. Maria, Punda, Sta. Cruz, Jonisberg, West Groot St. Joris, Zuid Abrahamsz, Noord Zapateer.
Lokal
JCI Dutch Caribbean a elegí i instalá su direktiva nobo

WILLEMSTAD – JCI Dutch Caribbean lo kier informa ku a elegí i instalá su direktiva nobo pa e aña 2023. Sigun e presidente nobo di JCI Dutch Caribbean durante di e aña 2023 e organisashon lo proveé oportunidatnan pa desaroyo di liderzgo i empodera miembronan pa krea impaktonan positive den nos komunidat. Pues, pa e motibu aki e lema prinsipal di 2023 ta ‘Step Up’.
Junior Chamber International (JCI) su filosofia di ‘one year to lead’ tin e enfoke pa duna hendenan entre 18 pa 40 aña oportunidat di haña eksperensia den posishonnan di liderazgo.
JCI Dutch Caribbean su direktiva pa aña 2023 ta konsistí di e di 62 Presidente Shakira Sedney – Albertoe, ku asistensha di Sekretaria Jacqueline Candelaria, Tesorero Alasha Tejeda, Vise Presidente Ehekutivo Aldimir Vrutaal, Vise Presidente Sulmahine Penza – Kwidama, Vise Presidente Richards Martina, Asesor Legal General Vanessa Overman i Presidente Saliente Sulin S.F. Passial.
JCI ta un organisashon global di lidernan entre 18 pa 40 aña ku ta transformá hóbennan pashoná den lidernan kapabel pa medio di training, proyektonan, eventonan i programanan. JCI Dutch Caribbean ta konsistí di 5 organisashon lokal. Na Kòrsou, JCI Creative Leaders in Curaçao (CLIC), JCI Involvement Of Banda Ariba Curaçao (IOBA Curaçao) i JCI Willemstad. Na Aruba: JCI Young Active Leaders Aruba (YALA). Na Sint Maarten: JCI SXM A.C.T.I.O.N (Aspiring Change To Impact Our Nation).
Si bo ta interesá di desaroyá bo abilidatnan di liderazgo miéntras bo ta krea impaktonan positivo den bo komunidat, tuma kontakto ku JCI Dutch Caribbean libramente na dutchcaribbean@jci.cc.
Pa mas informashon di JCI general bishita www.juniorchamber.international.
Sigui nos riba Facebook, Instagram, LinkedIn @jcidutchcaribbean pa e último informashonnan di JCI Dutch Caribbean su aktividatnan.
-
Aruba7 years ago
Hoben ehemplar a fayece despues di accidente di trafico
-
Aruba7 years ago
Rafael Estrada: “Un paso gigantesco a wordo tuma cu firmamento di MoU pa Fast Ferry”
-
Sosial4 years ago
Awe ta kumpl 26 aña morto di Selena Quintanilla
-
Lokal7 years ago
Premier Rhuggenaath na seminario di GOA: ,,Desaroyo ekilibrá i duradero di Kòrsou ta rekerí diálogo habrí i kolaborashon riba tur nivel”
-
Internashonal7 years ago
Segun The Washington Post: FBI tin sufisiente prueba ku Trump tabata kontratá ilegal pa traha na su Golf Club
-
Katoliko4 years ago
Santísima Trinidat
-
Aruba7 years ago
Studiante Albanes a trata di soborna Polis
-
Katoliko4 years ago
Poderoso orashon Na Spiritu Santu pa tempunan desafiante