Sosial

Otro baranka di nos kultura a bai laga nos: DIANA LEBACS

Published

on

WILLEMSTAD – No kabe duda ku e notisia di morto di e baluarte kultural di nos pais, Diana Lebacs, a dal hopi hende duru ya ku na un edat relativamente mediano Señor a yamé den su Reino.
No muchu tempu pasá su èks kompañero di bida matrimonial Pacheco Domacassé tambe a bandoná e mundu aki kreando un bashí enorme den mundu kultural en general den nos pais.
Diana Lebacs a fayese ayera nochi na edat di 75 aña den kompania di su famia.
Diana Lebacs a nase 12 di september 1947 na Kòrsou i tabata un outor kurasoleño multifasétiko ku tabata produsi obra tantu na Papiamentu komo Ulandes.
Un di su obranan ku más a duné fama ta e buki hubenil Nancho di Boneiru pa kual na 1976 ela risibi e premio Silveren Griffel na 1976 komo promé ganadó no-Europeo.
Aparte di tabata outor, e tabata kantante, aktris traduktor.
Diana ta yu di tata kurasoleño i mama surinameño. Di akuerdo ku su biografia, su mayornan tabata biba na Marie Pompoen i e mayornan tabata papia ulandes ku otro pasobra nan no por a komunika den Sranan of Maleis.
Nan no tabata konose otro su kultura pero ku su wela Diana tabata papia Papiamentu.
Diana Lebacs a bai skol na Kòrsou i a skohe pa Kweekschool kamininda tabata prepara e generashonan binidero di maestro i maestra.
Na 1966 ela alkansa su akte di maestro i ela duna klas 13 aña.
Na 1967 ela kasa ku e tambe maestro di skol, outor di komedia i regisor di sine, Pacheco Domacassé kende a fayese e aña’ki.
E pareha tin dos yu.
Riba tarima Lebacs tabata den su elemento i ela stimulá literatura pa hubentut ku pashon.
Despues ela konsentrá riba trahamentu di material di duna lès na Papiamentu i pa su logronan Kas Real Ulandes a kondekoré komo Ridder in de Orde van Oranje-Nassau i 10 aña pasá ela gana e prestigioso premio krioyo Tapushi di oro.
Na 2017 ela partisipá komo invitado na Dia di Letra Junior Karibense na Amsterdam ku ta e festival di mas grandi di outornan di buki hubenil.
Diana deskansá na pas despues di tur loke bo a hasi pa bo i nos país den bo mundu kultural.

 

Trending

Exit mobile version