Lokal

Operación Pico: E plan sekreto di Fidel Castro pa bombardiá Republika Dominikana

Published

on

….”Operación Pico” ta un operashon militar sekreto poko konosí komo parti dje gera friu entre Rusia i Merka kaminda Fidel Castro tabata logikamente di parti di su kompañeronan komunista na Rusia.

 

Tabata prinsipio di september di 1977 ora ku segun historiadornan dominikano, poko barku di piskadó tabata piska den awa teritorial di Republika Dominikana i forsa naval dominikano a detené nan i hiba nan tera firme.
Otro vershon ta papia di un barku di transporte di tropa ku a retorná di Angola kaminda ehersito i aviashon kubano tabata yuda rebeldenan kontra gobiernu di Lumumba i a tira anker den teritorio dominikano.
Gobiernu dominikano ku no a konfia e desaroyo aki, kier a prosesá e kubanonan den korte pero nan a insisti ku nan tabata piskando den awa teritorial internashonal i ku te militarnan dominikano a obligá nan kambia di rumbo pa yega Puerto Plata.
Presidente Joaquin Balaguer tabata sospechá ku e barkunan tabata riba mishon di spionahe mientras ku na Habana Fidel Castro tabata kouw un kabel di rabia pasobra ta kon Balaguer por a tribi di insult’é personalmente ku e provokashon ‘anti-kubano’ i ‘pro-imperialista” ku e no por a aseptá.
Asina e historia di un dje konfliktonan mas intenso ku a yega di pasa den Karibe den kuadro di “Gera Friu” manera e korant dominikano “Diario Libre” a relatá.
Fidel Castro a disidi ku e no ta keda brasa krusá ante tal aktitut provokador dje dominikanonan i dia 8 di september di 1977 ela reuni den sekreto ku general francisco Cabrera kende tabata hefe di Forsanan Armá kubano, teniente koronel Rubén Martinez Puente kende tabata hefe dje Brigada di avion di kombate ne base militar San Antonio i koronel Rafael del Pino,kende despues ku ela haña promoshon komo general, a hui bai Merka bordo di un avioneta ku su famia.
Ora ela sali for di e reunion, Fidel a splika su ayudantenan ku gobiernu kubano no ta tolera ofensa konktrat honor dje pais i a splika ku kosnan no ta keda asina i ku e no ta bandoná e piskadónan.
Fidel Castro kende tabatin un mal genio monumental tabata kana grita …”Nan lo paga pa esaki, e dominikanonan aki lo paga pa esaki!”.
Komo show di poder i pa intimidá gobiernu dominikano Fidel a ordená pa un skuadron di 12 MiG-21 realisá un buelo rasante riba Puerto Plata komosifuera ta un atake nan tabata realisando.
Dje forma ei e kier a demostrá ku su avionnan di kombate por a yega te Puerto Plata i ku nan tabata dispuesto na tur kos.
I pa reforsá e akshon, e avionnan a retorná i bolbe bula ‘tròt den bòm’ riba e siudat kibrando masha bentana di glas i bulando panchi di dak di kas.
Despues ela manda un ultimatum ku si no liberá e kubanonan, sea militar of piskadó, e lo laga bombardiá e basenan aereo militar na Santo Domingo, Puerto Plata i Santiago de los Caballeros.
“Operación Pico” a mester a start dia 10 di september 10’or di mainta.

PREPARASHON
PE ATAKE
Pa prepará e atake, e komandante militar kubano di San Antonio, a trasladá e 12 avionnan di kombate di fabrikashon sovietiko pa Guantánamo praktikamente bou di nanishi dje merikanonan stashoná einan.
Pa konfundi e tropanan merikano na Guantánamo Castro a ordená pa tene un ehersisio militar na gran eskala ku buelo di e avionnan MiG-21 komo proseso di rutina.
Igualmente nan a trasladá varios skuadron dje avionnan aki na Moa, Santiago de Cuba, Baracoa i Guantánamo kreando asina un kadena di base ku lo a laga merikanonan pensa dos biaha promé ku nan interveni.
Tabata reina un silensio riguroso i sekreto i ta solamente ora e avionnan a retorná for di nan mishon por a nota ku nan a detekta nan.

GENERAL DEL PINO
Segun general Del Pino mes a konta despues, kada MiG-21 tabatin un tanki èkstra ku 800 liter di kombustibel i kuater misil.
Si akaso mester a bula un segundo mishon, nan tabata ekipá ku bòm i misil poderoso.
Pa no involukra nan benefaktor sovietiko den e konflikto nan a tapa tur señal sovietiko for di e ama i avionnan pa despues no por a usa nan komo prueba akusatorio kontra Union Sovietiko.
Di retorno e pilotonan a lòs e tankinan ouksiliar pa nan no bira un estorbo durante e buelo di retorno i a laga nan kai na awa.
Remarkabel ta pa relatá despues suerte dje 12 pilotonan ku a ehekutá e mishon sekreto i ki a para di nan i kendenan tabata bou di mando di koronel Rafael del Pino.
“OPERACION PICO”
Bispu dje fecha memorabel dia 9 di september, e skuadron di 1977, e skuadron di MiG-21 a yena tankinan ku kombustibel na Guantánamo despues di a lanta buelo for di San Antonio.
Eksaktamente 8:30 AM nan a lanta buelo pa Repúblika Dominikana i evitando di pasa den espasio aereo di Haiai.
E buelo di 580 kilometer a bai kompletamente normal i na 20 kilometer di Puerto Plata e pilotonan a separá pa forma duo pa ataká e blankonan i pa nan no stroba otro.
E operashon mes ku 12 avion jet bulando na poko meter di altura riba e siudat i kibrando barera di sonido a kousa un bochincha infernal ku a yena e poblashon di paniko.
Nan a imita movementunan di atake pero sin uza ama i nan lider koronel

This content is exclusive for members

Register or login to unlock this article

Trending

Exit mobile version