Lokal

KIKO TA BAI PARA DI POBRESA NA KÒRSOU?

Published

on

Ku baimentu di Cuba pa skapa di pobresa, hopi yu di Kòrsou a pèrdè kontakto pa semper ku nan famia.

Un di e áreanan di mayor prekupashon aktualmente na Kòrsou ta pobresa. Pobresa semper tabata enorme riba e isla aki. Pa refreská e memorianan, kisas mester ban bèk na e temporada di salida masal di obreronan yunan di Kòrsou pa Cuba durante e temporada 1917 pa 1937.

Profesor dr. A.F. Paula (Yandi) a trese e problemanan di e tempu ei klaramente padilanti den e buki ku a haña e titulo “Problemen rondom de emigratie van arbeiderss uit de kolonie Curaçao naar Cuba 1917-1937”. Segun dr. Yandi Paula e problema di nos isla e tempu ei pa gran parti tabata karakterisá pa un grado haltu di inseguridat kousá pa falta di rekursonan natural, komo tal poko perspektiva. Segun e profesor aki ningun di e momentonan ei no tabata papia plenamente di hendenan ku tabata muri di hamber, pero sí tabata sufri di sierto malesanan kousá pa mal nutrishon. Masha remarkabel tabata e hecho ku kuramentu fo’i sierto malesanan e temporada ei sa sufri tardansa puramente pa motibu di pobresa i e falta di e rekursonan nesesario pa por a atendé debidamente ku nan. Aki profesor Yandi Paula den su buki a referí na malesa di kueru pero tambe ‘scheurbuik’ ku tabata kita bida di hopi hende ku tabata lanta suak, komo tal no por a resistí e malesa. Enfin e salida masal di obreronan rumbo pa Cuba e tempu ei a kousa kiebro importante den famianan, pero tabata nada otro sino pa buska un mihó bida pafó di Kòrsou. Pero, Kòrsou en realidat nunka no a kita for di migrashon masal, pasobra despues di Cuba, pais Ulanda a bira e siguiente destinashon pa nos hendenan sali bai biba na gran kantidat. Pa tal motibu e kantidat di yunan di Kòrsou òf di desendensia kurasoleño bibá na Ulanda den transkurso di dékadanan ta kasi mes tantu ku e komunidat di e isla aki, anto esei ta duna e indikashon sufisiente di un insiguridat grandi pa loke ta trata futuro di nos isla. Ounke Kòrsou a konosé hopi momento di UPS and DOWNS ekonómiko, por ehèmpel ku binimentu di e refineria, CPIM ku despues a bira SHELL i PDVSA, e isla aki tabata hopi fuerte den Karibe, anto tambe Offshore a hasi ku plaka tabata kore sin fin riba e isla aki, pero tòg pobresa semper a keda un fenómeno teribel. Loke falta na Kòrsou ainda ta e sentido di un kompromiso profundo di habitantenan di e isla aki versus di e totalidat. E sentido kolektivo i prinsipalmente patriótiko ta enormemente suak i no ta kontribuí na un espíritu fuerte pa lanta e isla aki, subi su grado di bienestar general pa por konta muchu mas den Karibe. Suidadanonan di e isla aki no mester traha solamente pa gana plaka, sino tambe pa kontribuí na bienestar general di manera ku ta subi kalidat di bida riba un base duradero. Pobresa semper tabata enorme na Kòrsou, pasobra nos tin pa kuminsá sueldo mínimo ku en prinsipio ta bou di e nivel di eksistensia di kua alrededor di 30 porshento di e komunidat aki ta biba di un sueldo mínimo. Ke men tur hende tabata masha bon na altura ku pobresa ta teribel riba e isla aki. E krísis di Covid 19 ku a hasi nesesario drenta barionan pa parti kuminda kas pa kas, despues ku e medidanan tabata obligá tur hende keda den nan kas, a konfrontá e partidónan di kuminda ku e konsekuensianan di e enorme desempleo, den forma mizeria i sufrimentu.
Kòrsou awor ta pará dilanti di un krusada importante pa trese kambio, pero nos mester ta dispuesto pa ban al grano pa trese e kambionan nesesario. Kòrsou mester mek riba kombiná kapasidat i konosementu pa manda e isla aki padilanti, pa kuminsá ku produkshon di nos propio kuminda, anto tambe ku drecha nos konekshon digital den mundu i ku turismo.

Trending

Exit mobile version