Katoliko
DI BINTITRES DJADUMINGU SIKLO B
Promé Lektura : Isaias 35, 4-7
Salmo : Salmo 146, 7-10
Di dos Lektura : Hakobo 2, 1-5
Evangelio : Marko 7, 31-37
Poder kurativo di Dios
Dios, ku a krea universo “i a mia ku tur kos tabata bon”, ta sigui fiel na su proyekto di salú i salbashon, apesar di e falta di armonia ku malisia humano a trese pa nos historia.
Hopi di e maldatnan ta sosodé pa kulpa humano, pasobra tin be nos ta aktua kontra e plan di Dios. Naturalesa ta venga su mes, por ehemplo, di sierto abusunan di urbanisashon i di e trato konfuso di biennan natural (rikesa minero, kapa di ozon…). Edifisionan, brùgnan i tùnelnan tin be ta faya pasobra tabatin negligensia den nan konstrukshon. Diferensianan skandaloso rikunan i pobernan ta debí na e ambishon i inhustisia di hopi, ku no ke sa nada di e plan di distribushon rasonabel ku Dios a pensa pa e biennan material di e mundu akí.
Sea loke sea, Dios ta sigui keriendo bienestar i salú pa tur hende, apesr di nos fayonan. Manera Isaias a anunsiá, e salmo a ripitié i nos a mira ku e ta kumpli den Hesus, Dios ke pa e siegunan rekobrá e lus, e surdunan e oido, mudanan e papia, esnan koho: agilidat, esnan den desierto: awa. Ta sigui siendo bèrdat loke e profeta a bisa: “ No tene miedu, boso Dios ta biniendo; E mes ta bin libra boso.”. Dios ta orientá tur kos pa nos bon i ta saka bon inkluso di maldatnan i desgrasianan. Manera e deportashon di e pueblo di Israel, fruta den gran parti di e inkompetensia polítiko di su dirigentenan.
E poder kurativo aki di Dios ta ser manifestá plenamente na nos den Hesus. Kuantu be E ta aparesé a lo largu di e evangelio komo esun ku ta sana enfermonan, ta resusitá mortonan, ta dominá naturalesa i ta liberá e persona humano integralmente! Hesus ta kura e hende den su totalidat, no únikamente su enfermedat. En bèrdat, manera e hendenan den e episodio di Sidon ta bisa, “El a hasi tur kos bon”: ‘ E ta laga surdu tende i ta laga muda papia”, òf, manera resumí Pedro den su katisashi: “ E tabata pasa hasi bon obra tur kaminda i kura esnan ku tabata bou di yugo di diabel, pasobra Dios tabata kunÉ” (Ech 10,39).
Nos no sa na kontestá e pregunta di kon ta konsiliá maldat ku tin den mundu i e bondat di Dios. E ta un pregunta ku ya a ser hasí di forma vigoroso den e buki di Yob i ku te ainda ta relevante. Manera tambe a surgi den e “maldat” pa antónomasia, ku tabata e morto inhustu di Hesus, su Yu, riba krus. Einan tambe tabatin e pregunta: “dikon bo a bandoná mi?”. No tabatin kontesta rasoná. Tabatin resurekshon. Nos no sa na kontestá e problema. Pero Dios, sí.
Iglesia ta sigui kurando
Esun Resusitá awe ta sigui kurando humanidat atraves di su Iglesia. Durante dos mil aña, e komunidat di Hesus a dediká su mes, no únikamente na prediká e Palabra i pordoná pikánan, sino tambe na kura enfermonan, atendé esnan pober i marginá, lucha kontra tur opreshon i inhustisia, traha pa e liberashon integral di e persona.
E ta un tarea den kua nos tur mester sinti nos mes komprometé, no únikamente e ministronan ordená sino tur fiel, kada un riba su tereno di akshon.
Di un manera espesial Iglesia ta hasi e liberashon i poder kurativo atraves di sakramentunan. E gestonan sakramental, mashá paresido na esnan ku Hesus a utilisá -imposishon di mannan, kontakto ku e man, huntamentu ku olio i krisma, baño den awa- huntu ku e palabranan desisivo ku e ministro ta pronunsiá, den nòmber di Kristu i den virtut di e Spiritu, ta e signo efikas di kon Dios ta sigui aktuando den e mundu di awe.
E milager di awe ta kòrda nos riba Boutismo, pasobra un di e signonan komplementario ku kua te ekspresá e efekto spiritual di e sakramentu aki ta presisamente e rito di “effetá”, den kua e ministro ku e dede ta mishi ku orea i boka di esun ku ta ser batisá i ta bisa: “e Señor Hesus, ku a lga surdunan skucha i mudanan papia, ta konsedé abo i, na su tempu, pa skucha e Palabra i proklamá e fe, pa alabansa i gloria di Dios Tata”.
Un kristian mester tin e oreanan habri pa skucha e e boka pa papia. Pa skucha tantu Dios komo otronan, sin bira surdu ni na e Palabra di salbashon ni na e komunikashon ku e próhimo. Pa papa tantu na Dios komo na otronan, sin keda ketu den orashon ni den e diálogo ku e rumannan ni den e testimonio di nan fe.
Nos por apliká e tarea kurativo na nos mes. Promé ku tur kos, pa pensa si Hesus, òf Iglesia, lo mester kura nos mes di algun klase di ta surdu òf di ta muda boluntario. Tin be nos mester skucha e Palabra di Dios i nos ta hasié ku sufisiente atenshon. Tin be nos lo mester alabá Dios ku nos palabranan i kantikanan i tambe papia ku nos rumannan ku palabranan oportuno i nos no ta hasié.
Ademas, nos lo mester puntra nos mes si nos ta ehersé e mishon di kura otronan. Sin nesesidat di hasi milagernan, Nos ta kapas na yuda esnan siegu, e personanan ku no ta mira òf no ke mira, p’asina ku nan sa kua ta e kamindanan di Dios? I esnan surdu, e personanan ku no ta skucha òf no ke skucha, p’asina ku nan ta skucha e mensahe di salbashon di Dios? Òf esnan muda, e personanan ku no por òf no ke papia, p’asina ku nan lenga ta los i na ta bolbe papia den momentonan oportuno?